faafeiloaiga pine Aliments du patrimoine africain

Tag: aliments du patrimoine africain

4 Mea'ai o Measina a Aferika e Fa'ata'ita'i i Aso Nei

O le konetineta o Aferika ose laufanua eseese o atunuu e 54, o ia atunuu taitasi e tele talitonuga faaleaganuu, faiga ma masaniga taumafa. E leai ni atunuu se lua e tutusa ma le tele o malo, subcultures ma ituaiga e mafai ona i ai i totonu o tuaoi o se atunuu.

E faʻapea foʻi, o meaʻai a Aferika e le o se monolith. E ui o le tele o mea e faʻasoa i le konetineta, e masani ona eseese o latou igoa, metotia o sauniuniga, faʻasologa o taumafa, ma e oʻo lava i uiga faʻaleaganuʻu ma faʻalelotu.

O mea'ai o measina a Aferika e pei o pi mata uliuli, meleni, ma okra e masani ona fiafia i ai i le lalolagi atoa. I aso nei, ua fa'ateleina mea'ai mai lenei konetineta o lo'o aga'i atu i fale i le salafa o le lalolagi.

O mea'ai fa'a-Aferika nei e 4 - fa'atasi ai ma a latou fa'aoga, aoga tau mea'ai ma fua fa'atatau.

1. Paopa

fua baobab ola vao

Rosita So Image/Getty Images

Paopapa (adansonia digitata L.) o le fua o le laau iloga o le baobab e tosoina i le savannah Aferika, e aofia ai atunuu o Malawi, Kenya ma Mali ().

O vaega uma o le laau, e aofia ai lau, fugalaau, paʻu ma aʻa, e iai sona sao i le saogalemu o meaʻai, faʻatupuina o tupe maua ma faʻamalologa masani ().

e fa'aaogaina e lagolago ai le puipuiga o le tino, fa'aitiitia le mumū, ma togafitia fa'ama'i pipisi ma tulaga e pei o le manava tatā, malaria, sela, ma le anemia (, ).

O le fua o le baobab e aofia ai se atigi lanumeamata maa pe enaena ma se ufiufi evelveti, pe a tatalaina, e faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga o fatu o loʻo faʻapipiʻi i totonu o se pulupulu maʻa.

O le fua e mafai ona fiafia atoatoa e ala i le mitiina o le paʻu paʻu mai le fatu. E mafai foi ona (, , ):

  • liua i le pauta
  • faia i meaai mama ma suamalie e pei o le ubuyu, o se meaʻai Tanzania lea e kuka ai fatu pulupulu i totonu o se ulo vai e valivali i le lanu mumu ma faʻafefe i le suka, cardamom ma le pepa chili.
  • fa'amavae i le vai po'o le susu ma fa'aaoga e fai ma vaiinu fa'afou, e pei o le bouye mai Senegal
  • sausau i totonu o le paluga ma le smoothies e faʻaleleia ai le tofo ma le aoga o meaʻai
  • fa'aaogaina e fai ma so'o fa'afefete mo pia masani

O fua o le Baobab e mauoa i mea faʻapipiʻi laau ma micronutrients, e aofia ai le uʻamea ma le zinc, lea e faʻaleleia ai le puipuiga, tuputupu aʻe ma le atinaʻe, faʻapea foʻi ma le fausiaina o le hemoglobin ma hormones (, , , , ).

Na'o le 1 sipuni tele (8 kalama) o le pulupulu fualaau 'aina o le baobab e maua ai ():

  • Kalori: 30 calories
  • Pa'a: 7 kalama
  • Ga'o: 1 kalama
  • suka: 2 kalama
  • Alava: 14% o Tau o Aso Taitasi (DV)
  • Kalaku: 3% o le DV
  • O le uʻamea: 4% o le VQ
  • Potassium: 4% o le VQ
  • Vitamini C: 16% o le DV

E ui ina faigata le fa'atauina o fualaau 'aina atoa i atunu'u i Sisifo, ae o lo'o maua le pauta o fuala'au baobab i vaega fa'apitoa a nisi o fa'atau oloa, fa'apea fo'i faleoloa o mea'ai a Aferika ma fa'ava-o-malo.

Fa'atau paobab pauta i luga ole laiga.

Fiafia i le baobab i lau umukuka e faʻaaoga ai fua nei:

aotelega

O le Baobab o se fua masani i le savannah Aferika ma e faʻatauaina mo ona vailaʻau, meaʻai paleni ma le tofo, tofo suamalie. O le pulupulu e mafai ona 'ai atoa pe fa'aaoga e fai ai meainu eseese, mea'ai ma lole.

2. Nati Bambara

Nati Bambara (Vigna Lalo) o se legume e talitonu e afua mai i sisifo ma Aferika tutotonu. I aso nei, o Nigeria, Burkina Faso ma Niger o le tele o gaosiga ().

O nati Bambara e ola i totonu o pusa e matala e faʻaalia ai fatu lamolemole se tasi pe lua lapotopoto. E eseese le lapopoa o fatu ma e mafai ona paʻepaʻe, uliuli, enaena uliuli, pe iila ().

I Aferika atoa, o nati Bambara e 'aina fou pe mago. E mafai fo'i ona tao, fa'avela pe fa'apala e fai ai se mea'ai po'o se mea'ai. A vela, o lo latou tofo ma le tino e tutusa lelei ma le (, ).

O nati bambara mamago e fa'afefiloi i nisi taimi i se falaoamata e fa'aaoga mo mea nei (, ):

  • fai mea'ai masani e pei o le okpa, o se pudding ausa mai Nigeria
  • fa'ateleina mea'ai o mea'ai
  • fai keke, meaai mama, pastas ma cereals o le taeao
  • gaosiga o susu fa'avae i la'au ma oloa e tele i probiotics

Bambara nuts e iai sona sao i vailaʻau masani. E faʻaaogaina e le ituaiga Luo o Kenya e puipuia ai le manava, ae faʻafefiloi e le Senegalese ma le vai e faʻafefe ai faʻamaʻi. I Botswana, e faʻaaoga e fafine maʻitaga le nati mata e faʻafefe ai le faufau ma le puaʻi ().

O fatu o le Bambara e faʻatamaoaigaina foʻi meaʻai o meaʻai o meaʻai a Aferika. O fatu e pei o sana ma saito e maualalo i le lysine ma maualuga i le methionine, lua amino acids e taua mo le tuputupu aʻe, suiga maso ma le gaioiga o le cell.

O nati Bambara e maualuga i le lysine ae maualalo i le methionine, ma avea ai ma meaʻai faʻaopoopo lelei mo taumafa maualuga ().

O se suʻesuʻega talu ai nei na fautua mai ai o le bambara nuts o loʻo i ai se paleni paleni o meaʻai ma e mafai ona faʻatatau i meaʻai atoatoa. Walnuts o se puna lelei foi o le zinc, calcium, iron ma potassium ().

O su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai e sili atu le maualuga o le nuti enaena nai lo nuti pa'epa'e. O nei mea fa'afefiloi e mafai ona taofia ai lou tino mai le mitiia atoa o le uamea ().

Bambara nuts o se tagata fou fou i le vaaiga o meaʻai i le lalolagi, ae mafai ona faʻatau i maketi o meaʻai Aferika ma faavaomalo. O nisi taimi e fa'ailogaina o pi samasama Aferika. E le gata i lea, e mafai ona e faʻatau le falaoamata pi o bambara, e taʻua foi o le falaoamata okpa, i faleoloa Aferika i Sisifo poʻo luga ole initaneti.

Fa'atau falaoamata okpa pi i luga ole laiga.

Faʻaaoga pi Bambara ma a latou falaoamata e saunia ai nei mea e fiafia i ai Aferika:

aotelega

Bambara nuts o se legume e tupuga mai i Aferika tutotonu ma sisifo. O lo'o i ai le aofa'i paleni o ga'o, polotini ma ga'o ma e mauoa i mea'ai e pei o le zinc, potassium, calcium ma le u'amea.

 

3. Bilton

Biltong o lo'o sauni e 'ai fasi fasi aano mago ma masima e sili ona lauiloa i Aferika i Saute ma le itu i saute o le konetineta (, , ).

E masani ona faia mai le povi, ostrich ma le antelope, e mafai foi e le biltong ona faʻaaoga moa, puaa ma e oʻo lava i iʻa (, ).

E le pei o le jerky, e faʻamago i le maualuga o le vevela, e faʻamago i lalo o tulaga o le vevela ma le susu ma e aofia ai le vineta o se vaega o le faʻasaoina o le faagasologa (, ).

I le masani ai, e fa'amasimaina ma fa'amago e nu'u o Aferika aano o manu e fa'asao ai ta'aloga vao. O uluai paionia na faʻafeiloaʻi mea manogi e pei o coriander, pepa uliuli, ma suka enaena i totonu o le faʻasao (, ).

I aso nei, o le masani masani o le faasaoina o aano o manufasi e ala i le faʻamago o loʻo tumau pea. Ona toe fa'afo'i lea o aano o manu fa'amago i se siu fa'amalie ma fuala'au, mea manogi ma, i nisi o aganu'u, pata pinati.

I le avea ai o se oloa aano o manufasi, o le biltong e mauoa i polotini ma uʻamea. A fa'aaoga fasi aano o manufasi mumu, ga'o, e mafai ona maualuga le kalori, cholesterol ma le ga'o tumu. Faʻalagolago i le gaosiga ma mea faʻamalo, o le biltong e mafai ona maualuga i le sodium.

O mea'ai e maualuga le ga'o, cholesterol ma le sodium e feso'ota'i ma fa'ama'i fa'ama'i e pei o le toto maualuga ma le kanesa. Mo lenei mafuaʻaga, e tatau ona e fiafia i le biltong i le faʻalelei ().

O le 2-aunese (56-gram) o le biltong e maua ai:

  • Kalori: 160
  • Polotini: 32 kalama
  • Ga'o: 4 kalama
    • Ga'o tumu: 2 kalama
  • Cholesterol: 80 mg
  • Sodium: 470 mg
  • O le uʻamea: 70% o le DV

Biltong, aemaise le ituaiga o povi, ua salalau nei i fafo atu o Aferika.

Fa'atau biltong i luga ole laiga.

E mafai fo'i ona e fa'aogaina fua nei e fai ai sau lava biltong po'o siu masani a Zimbabwe:

aotelega

Biltong o se aano o manu mago, masima lea e fiafia i ai e pei o se siu, suamalie poʻo se meaʻai i Aferika i Saute. Ose puna lelei o polotini ma u'amea, ae e mafai ona maualuga le ga'o tumu, cholesterol ma le sodium e fuafua i le tipiina o aano o manufasi ma le gaosiga.

 

4. Teff

Teff o se tama'i saito e tupuga mai i Etiopia ma Eritrea. E ola lelei i tulaga faigata o le siosiomaga ma e aunoa ma le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ().

A maeʻa le kofe, o le faʻatoʻaga lona lua sili ona taua i Etiopia ().

E lelei le teuina o Teff pe a uma le seleselega ma e itiiti ifo le maʻi nai lo saito, karite, sorghum poʻo araisa. I nofoaga e ola ai, e 'aina toetoe lava o aso uma, e masani lava e pei o le injera - o se falaoa fa'afefete fa'afefete omomi e tu'uina atu ma wots (stews) (, ).

O isi fa'aoga i le lotoifale o le teff e aofia ai le faiga o le polo ma le tella, o se ituaiga pia ().

O lenei saito ua maua talu ai nei le lauiloa i le lalolagi i Sisifo ona o lona soifua maloloina ma meaʻai. Ua tupu nei i Kanata, Ausetalia ma le Iunaite Setete, faatasi ai ma isi atunuu (.

Teff e le o iai le kulūlū, o se polotini faanatura e le mafai e nisi tagata ona talia. O le mea lea, e saogalemu mo tagata e maua i le maʻi celiac poʻo le maʻaleʻale o le gluten ().

Talu ai ona o le saito atoa, e aofia ai le siama ma le bran, e faʻaumatia, o le teff o se meaʻai e maualuga le fiber. O mea'ai e maualuga i le fiber e feso'ota'i ma le mamafa o le tino ma le fa'aitiitia o a'afiaga o fa'ama'i fa'ama'i e pei o le ma'i suka, fatu fatu, ma nisi o ituaiga o kanesa (, ).

Na'o le 1/4 ipu (50 kalama) o le tifa mago e maua ai ():

  • Kalori: 180
  • Polotini: 7 kalama
  • Ga'o: 1 kalama
  • Alava: 14% o le DV
  • Kalaku: 8% o le VQ
  • O le uʻamea: 20% o le DV
  • Magnesium: 24% o le DV
  • Zinc: 14% o le VQ

Fiafia i le teff i lau umukuka e pei o le paluka poʻo i fua, faʻapea foʻi ma meaʻai poʻo salati. E mafai foi ona e taumafai i fua nei mo musumusuga:

aotelega

O le Teff o se fatu fatu atoa e leai se kulūlū, e tamaoaiga i le fiber e tupuga mai i Etiopia ma Eritrea. E masani ona faʻaaogaina e fai ai le injera.

Le laina pito i lalo

A'o fa'atupula'ia le fiafia i mea'ai a le lalolagi i Sisifo, e to'atele le au fa'atau oloa o lo'o fa'aputu a latou fata i mea'ai mai Aferika.

O lenei faiga talu ai nei o se avanoa matagofie e faʻataʻitaʻi ai meaʻai fou ma suʻesuʻe le tofo o se fanua e matua eseese ma tamaoaiga i aganuu.