faafeiloaiga Fa'amatalaga fa'alesoifua maloloina Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina

Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina

676

Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina: O le fetu TV moni Kerisiano o Jessa Duggar Seewald na faasoa talu ai nei ni vitio se tolu a le faifeau Papatiso John Piper, o se tasi oi latou na taʻua le popole o se agasala.

O nisi o faʻamatalaga Instagram ma le itiiti ifo ma le tasi le blogger sa le fiafia i le manatu e mafai e tagata ona "tatalo ese le popole."

Mo le toatele o tagata, o le tatalo o se vaega taua o lo latou faatuatua. Ma ua faaalia i suʻesuʻega e iai aogā o le tatalo i le soifua mālōlōina.

Ae ua faapea mai tagata popoto, o le suia o le tatalo mo togafitiga faafomaʻi, aemaise lava i tulaga ogaoga, e pei o le popole ma le lotomafatia, e mafai ona iʻu ai i le tele o tausaga o tauiviga ma sili atu ona matuiā lavelave, e oo lava i le oti.

Lisi o mea

Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina

Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina
Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina

Pe mafai e le tatalo ona fesoasoani i isi e faamaloloina ai?

O le tele o suʻesuʻega ua vaʻavaʻai i aʻafiaga o lotu poʻo tatalo i le soifua maloloina - o nisi ua faʻaalia le manuia.

O se tasi suesuega, lomia i le tausaga talu ai i le PLoS One, na maua ai o tagata e auai i le lotu e sili atu ma le faatasi i le vaiaso e 55% e itiiti ifo le ono maliliu i le vaitaimi o le tulitatao o le 18 tausaga nai lo i latou e lei auai i le lotu.

O se suʻesuʻega i le 2016 a le JAMA Internal Medicine na faʻaalia ai foi o fafine na auai i sauniga faʻalelotu e sili atu ma le tasi i le vaiaso e 33% e itiiti ifo le oti i le 16 tausaga o le tulitatao nai lo le le auai.

Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e le o faʻaalia pe o le lotu e faʻamalosia ai le soifua maloloina poʻo se isi itu, e pei o le lagolago lautele.

E sili atu le faigata ona fuaina e le au su'esu'e le tatalo na'o le auai i le lotu mo ni mafuaaga se tele. I le tasi itu, “e faafia ona e alu i le lotu?” O se fesili faigofie e tali. Ma lona lua, atonu e eseese auala e tatalo ai tagata.

E lē gata i lea, e masani ona liliu atu tagata i le tatalo pe a oo ina leaga mea, e pei o le maʻi, maliu se tasi e pele, po o le faateʻaina mai le galuega.

“E masani lava, o le tatalo e avea o se faailoga o le sili atu ona ogaoga mafatiaga po o maʻi faaletino, ona o le taimi lena e liliu atu ai tagata i tatalo mo le faamafanafanaga,” o le tala lea a Dr. Harold Koenig, o le faatonu o le Center for Spirituality, Theology and Health i le Duke University. ma le tusitala o le “Religion and Mental Health: Research and Clinical Applications.”

O su'esu'ega e faia i se taimi patino i le olaga o se tagata (cross-sectional studies) atonu e na'o tagata i faigata.

I le aotelega, o suʻesuʻega i aoga o le tatalo mo isi, ua taʻua o le tatalo faʻauluuluga, ua faʻafefiloi.

O se toe iloiloga o suʻesuʻega talu ai na iloa ai o le tatalo mo se isi tagata e naʻo le vaivai o le soifua maloloina. O le isi e leai se aafiaga.

Ma o se suʻesuʻega e tasi ua fautua mai ai o le tatalo e mafai ona atili leaga ai mea. O lenei suesuega, na lomia i le 2006 i le American Heart Journal, na maua ai le maualuga atu o tulaga faigata i tagata na iloa o loo tatalo se isi tagata mo lo latou malosi pe a uma le taotoga o le fatu nai lo i latou e lei tatalo mo.

O le tatalo e mafai ona faaleleia atili ai le soifua maloloina o le mafaufau

O le tatalo mo isi atonu e le fesoasoani tele ia i latou, ae o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le aoga i le tagata o loʻo tatalo - pe o latou tatalo mo se isi poʻo mo i latou lava.

Atonu e sau lenei mea ona o le aafiaga o le tatalo i le mafaufau lelei o se tagata.

"O le agaalofa e faaalia e tagata i isi pe a latou tatalo mo i latou o se mea lelei mo le tagata o loʻo tatalo," o le tala lea a Koenig i le Healthline.

E mafai foʻi ona iai ni aafiaga o le tatalo i le soifua manuia o le mafaufau e pei o le mafaufau loloto ma le yoga, lea e faaliliuina i aafiaga faaletino.

"O aoga uma mo le soifua manuia o le mafaufau o loʻo i ai i le tatalo, ou te manatu, o le a faʻaliliuina i faʻamanuiaga mo le soifua manuia faaletino i le aluga o taimi," o le tala lea a Koenig.

Peitaʻi, e vave lava ona ia faailoa mai, e lē o talanoa o ia e uiga i le tatalo “faavavega ona faamālōlōina se tasi”. Nai lo lena, o le tatalo e mafai ona faaleleia atili ai le mafaufau o se tagata, mo se faataitaiga e ala i le faaitiitia o le popole ma le atuatuvale.

I le isi itu, e mafai ona iʻu ai i le "sili atu le gaioiga o le tino," e pei o le maualalo o le maualuga o le hormone cortisol, faʻaititia le toto toto, ma le faʻaleleia o le puipuiga.

O se suʻesuʻega i le 2009 a Koenig ma ana uo na maua ai e ono vaiaso taʻitasi tatalo Kerisiano faʻatasi ma tagata mamaʻi i le ofisa autu o le soifua maloloina na faʻaitiitia ai o latou faʻamaoniga o le atuatuvale ma le popole ma faʻateleina lo latou faʻamoemoe.

O le tatalo sa taitaia e se faifeau, ae o nisi taimi e auai faatasi maʻi i le tatalo. O lea e le o mautinoa pe o aʻafiaga e mafua mai i se tatalo poʻo se gaioiga o le tatalo.

O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le tatalo e faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le tiga pe a maeʻa le cesarean ma faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga o fafine o loʻo faia togafitiga faʻamalositino.

Tatalo i le nofoaga e togafitia ai

Fai mai Koenig o loʻo iai se manaʻoga faʻapitoa mo suʻesuʻega faifai pea i le tele o tausaga e "vaʻai pe o i latou e masani ona faʻaalu taimi i le tatalo e iʻu ina sili atu le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino i le aluga o taimi."

Pe o lona uiga e mafai ona e lafoa'i lau foma'i po'o lau foma'i ma'i ole mafaufau ae tatalo?

“E matua leai lava,” o le tala lea a Koenig.

O faafitauli ogaoga faalemafaufau ma faaletino e le o ni mea e tau faatauvaa i ai.

O fa'afitauli o le popole e le'i togafitia e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli fa'aletino ma fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le pule i le ola ma le atuatuvale. O le atuatuvale e fesoʻotaʻi ma maʻi faʻaletino, faʻaesea faʻaagafesootai ma le oti vave.

O isi ma'i e le'i togafitia e mafai fo'i ona o'o atu ai i le oti po'o isi fa'alavelave tuga.

O se su'esu'ega i le tausaga talu ai a le JNCI: Journal of the National Cancer Institute na maua ai o tagata na latou fa'aaogaina na'o isi vaila'au mo o latou kanesa e 2,5 taimi e sili atu ai le feoti nai lo i latou na fa'aaogaina isi vaila'au, togafitiga masani o le kanesa.

O lenei suʻesuʻega e leʻi taulaʻi faapitoa i le tatalo, ae na faʻaalia ai le lamatiaga o le aloese mai togafitiga faafomaʻi.

E tusa lava pe le "faavavega" faamaloloina oe e le tatalo, e mafai lava ona i ai lona tulaga faatasi ma togafitiga masani.

"O le tuʻufaʻatasia o le mauaina o le tausiga faʻafomaʻi sili ma le faʻatuatuaga faʻalelotu malosi ma le tatalo e mafai ona taʻitaʻia ai le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino," o le tala lea a Koenig.

TU'U SE FAAMATALAGA

Faʻamolemole ulufale lau faʻamatalaga!
Faʻamolemole tuʻu lou igoa iinei