Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina: O le fetu TV moni Kerisiano o Jessa Duggar Seewald na faasoa talu ai nei ni vitio se tolu a le faifeau Papatiso John Piper, o se tasi oi latou na taʻua le popole o se agasala.
O nisi o faʻamatalaga Instagram ma le itiiti ifo ma le tasi le blogger sa le fiafia i le manatu e mafai e tagata ona "tatalo ese le popole."
Mo le toatele o tagata, o le tatalo o se vaega taua o lo latou faatuatua. Ma ua faaalia i suʻesuʻega e iai aogā o le tatalo i le soifua mālōlōina.
Ae ua faapea mai tagata popoto, o le suia o le tatalo mo togafitiga faafomaʻi, aemaise lava i tulaga ogaoga, e pei o le popole ma le lotomafatia, e mafai ona iʻu ai i le tele o tausaga o tauiviga ma sili atu ona matuiā lavelave, e oo lava i le oti.
Lisi o mea
Pe fesoasoani le tatalo pe afaina ai lou soifua maloloina
Pe mafai e le tatalo ona fesoasoani i isi e faamaloloina ai?
O le tele o suʻesuʻega ua vaʻavaʻai i aʻafiaga o lotu poʻo tatalo i le soifua maloloina - o nisi ua faʻaalia le manuia.
O se tasi suesuega, lomia i le tausaga talu ai i le PLoS One, na maua ai o tagata e auai i le lotu e sili atu ma le faatasi i le vaiaso e 55% e itiiti ifo le ono maliliu i le vaitaimi o le tulitatao o le 18 tausaga nai lo i latou e lei auai i le lotu.
O se suʻesuʻega i le 2016 a le JAMA Internal Medicine na faʻaalia ai foi o fafine na auai i sauniga faʻalelotu e sili atu ma le tasi i le vaiaso e 33% e itiiti ifo le oti i le 16 tausaga o le tulitatao nai lo le le auai.
Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e le o faʻaalia pe o le lotu e faʻamalosia ai le soifua maloloina poʻo se isi itu, e pei o le lagolago lautele.
E sili atu le faigata ona fuaina e le au su'esu'e le tatalo na'o le auai i le lotu mo ni mafuaaga se tele. I le tasi itu, “e faafia ona e alu i le lotu?” O se fesili faigofie e tali. Ma lona lua, atonu e eseese auala e tatalo ai tagata.
E lē gata i lea, e masani ona liliu atu tagata i le tatalo pe a oo ina leaga mea, e pei o le maʻi, maliu se tasi e pele, po o le faateʻaina mai le galuega.
“E masani lava, o le tatalo e avea o se faailoga o le sili atu ona ogaoga mafatiaga po o maʻi faaletino, ona o le taimi lena e liliu atu ai tagata i tatalo mo le faamafanafanaga,” o le tala lea a Dr. Harold Koenig, o le faatonu o le Center for Spirituality, Theology and Health i le Duke University. ma le tusitala o le “Religion and Mental Health: Research and Clinical Applications.”
O su'esu'ega e faia i se taimi patino i le olaga o se tagata (cross-sectional studies) atonu e na'o tagata i faigata.
I le aotelega, o suʻesuʻega i aoga o le tatalo mo isi, ua taʻua o le tatalo faʻauluuluga, ua faʻafefiloi.
O se toe iloiloga o suʻesuʻega talu ai na iloa ai o le tatalo mo se isi tagata e naʻo le vaivai o le soifua maloloina. O le isi e leai se aafiaga.
Ma o se suʻesuʻega e tasi ua fautua mai ai o le tatalo e mafai ona atili leaga ai mea. O lenei suesuega, na lomia i le 2006 i le American Heart Journal, na maua ai le maualuga atu o tulaga faigata i tagata na iloa o loo tatalo se isi tagata mo lo latou malosi pe a uma le taotoga o le fatu nai lo i latou e lei tatalo mo.
O le tatalo e mafai ona faaleleia atili ai le soifua maloloina o le mafaufau
O le tatalo mo isi atonu e le fesoasoani tele ia i latou, ae o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le aoga i le tagata o loʻo tatalo - pe o latou tatalo mo se isi poʻo mo i latou lava.
Atonu e sau lenei mea ona o le aafiaga o le tatalo i le mafaufau lelei o se tagata.
"O le agaalofa e faaalia e tagata i isi pe a latou tatalo mo i latou o se mea lelei mo le tagata o loʻo tatalo," o le tala lea a Koenig i le Healthline.
E mafai foʻi ona iai ni aafiaga o le tatalo i le soifua manuia o le mafaufau e pei o le mafaufau loloto ma le yoga, lea e faaliliuina i aafiaga faaletino.
"O aoga uma mo le soifua manuia o le mafaufau o loʻo i ai i le tatalo, ou te manatu, o le a faʻaliliuina i faʻamanuiaga mo le soifua manuia faaletino i le aluga o taimi," o le tala lea a Koenig.
Peitaʻi, e vave lava ona ia faailoa mai, e lē o talanoa o ia e uiga i le tatalo “faavavega ona faamālōlōina se tasi”. Nai lo lena, o le tatalo e mafai ona faaleleia atili ai le mafaufau o se tagata, mo se faataitaiga e ala i le faaitiitia o le popole ma le atuatuvale.
I le isi itu, e mafai ona iʻu ai i le "sili atu le gaioiga o le tino," e pei o le maualalo o le maualuga o le hormone cortisol, faʻaititia le toto toto, ma le faʻaleleia o le puipuiga.
O se suʻesuʻega i le 2009 a Koenig ma ana uo na maua ai e ono vaiaso taʻitasi tatalo Kerisiano faʻatasi ma tagata mamaʻi i le ofisa autu o le soifua maloloina na faʻaitiitia ai o latou faʻamaoniga o le atuatuvale ma le popole ma faʻateleina lo latou faʻamoemoe.
O le tatalo sa taitaia e se faifeau, ae o nisi taimi e auai faatasi maʻi i le tatalo. O lea e le o mautinoa pe o aʻafiaga e mafua mai i se tatalo poʻo se gaioiga o le tatalo.
O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le tatalo e faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le tiga pe a maeʻa le cesarean ma faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga o fafine o loʻo faia togafitiga faʻamalositino.
Tatalo i le nofoaga e togafitia ai
Fai mai Koenig o loʻo iai se manaʻoga faʻapitoa mo suʻesuʻega faifai pea i le tele o tausaga e "vaʻai pe o i latou e masani ona faʻaalu taimi i le tatalo e iʻu ina sili atu le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino i le aluga o taimi."
Pe o lona uiga e mafai ona e lafoa'i lau foma'i po'o lau foma'i ma'i ole mafaufau ae tatalo?
“E matua leai lava,” o le tala lea a Koenig.
O faafitauli ogaoga faalemafaufau ma faaletino e le o ni mea e tau faatauvaa i ai.
O fa'afitauli o le popole e le'i togafitia e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli fa'aletino ma fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le pule i le ola ma le atuatuvale. O le atuatuvale e fesoʻotaʻi ma maʻi faʻaletino, faʻaesea faʻaagafesootai ma le oti vave.
O isi ma'i e le'i togafitia e mafai fo'i ona o'o atu ai i le oti po'o isi fa'alavelave tuga.
O se su'esu'ega i le tausaga talu ai a le JNCI: Journal of the National Cancer Institute na maua ai o tagata na latou fa'aaogaina na'o isi vaila'au mo o latou kanesa e 2,5 taimi e sili atu ai le feoti nai lo i latou na fa'aaogaina isi vaila'au, togafitiga masani o le kanesa.
O lenei suʻesuʻega e leʻi taulaʻi faapitoa i le tatalo, ae na faʻaalia ai le lamatiaga o le aloese mai togafitiga faafomaʻi.
E tusa lava pe le "faavavega" faamaloloina oe e le tatalo, e mafai lava ona i ai lona tulaga faatasi ma togafitiga masani.
"O le tuʻufaʻatasia o le mauaina o le tausiga faʻafomaʻi sili ma le faʻatuatuaga faʻalelotu malosi ma le tatalo e mafai ona taʻitaʻia ai le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino," o le tala lea a Koenig.